face-COVER-hiv-B

Preuzeto sa: www.hzjz.hr

U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS), u 2014. godini oko 37 milijuna ljudi živjelo s HIV infekcijom (17 milijuna žena, 20 milijuna muškaraca), od čega su oko 2 milijuna bili novi slučajevi zaraze HIV-om. Na globalnoj razini se broj novih HIV infekcija smanjio za 35% u odnosu na 2000. godinu, a broj smrti uzrokovanih AIDS-om smanjio se za 42% u odnosu na 2005. Godinu, kada je zabilježen najveći broj smrti od te bolesti.

Prema najnovijim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskog regionalnog ureda SZO-a u Europskoj regiji SZO-a u 2014. godini je zabilježeno gotovo 142.000 osoba s HIV infekcijom (od čega 85.000 u Rusiji), što je najveći broj evidentiranih novih slučajeva u jednoj godini od početka praćenja 1980-ih. Taj je porast uzrokovan porastom broja slučajeva HIV infekcije u istočnoj Europi, gdje je broj prijava novih HIV infekcija porastao za više od dva puta u zadnjem desetljeću (najveći udio je heteroseksualni put prijenosa s udjelom od 66%, a prijenos injektiranjem droga je i dalje značajan s udjelom od 28% među svim slučajevima). Ovo predstavlja značajan porast i veliki izazov za zdravstvene sustave, posebno za zemlje s najvećim opterećenjem ove bolesti.

U 2014. godini je iz 31 zemlje Europske Unije (EU/EEA) prijavljeno 29.992 slučaja HIV-infekcije, što čini opću stopu od 5,9 na 100.000 stanovnika. Najviše stope slučajeva HIV-infekcije registrirane su u Estoniji (22,1/100.000), Latviji (17.3/100.000) i Luksemburgu (12,6/100.000), a najniže u Slovačkoj (1,6/100.000), Hrvatskoj (2,2/100.000) i Češkoj (2,2/100.000). Stope novih slučajeva HIV infekcije su u odnosu na 2005. godinu porasle više od dva puta u pet zemalja EU/EEA (Bugarska, Češka, Mađarska, Malta i Slovačka), a povećanje od 50% zabilježeno je u Poljskoj. Stope novih slučajeva smanjile su se u jedanaest zemalja, od čega je smanjenje za više od 25% zabilježeno u Austriji, Estoniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Velikoj Britaniji. No općenito, epidemiološka situacija tijekom zadnjeg desetljeća u zemljama EU/EEA uglavnom je nepromijenjena.

Među svim zabilježenim prijavama HIV infekcije u EU/EEA, prema putu prijenosa najveći udio čini populacija muškaraca koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima (MSM), s udjelom od 42%. Trendovi prema putu prijenosa pokazuju porast broja u MSM populaciji u EU/EEA kao cjelini (porast od 33% u odnosu na 2004. god.), s kontinuiranim porastom u zadnjem desetljeću u svim, osim u šest zemlja EU/EEA. Više od jedne trećine slučajeva HIV-a (37%) čine osobe koje dolaze iz druge zemlje.

hiv

HIV/AIDS u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj s HIV-om živi oko 1000 osoba, od čega je oko 250 oboljelih od AIDS-a. Od 1985. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om u Republici Hrvatskoj, do sredine listopada 2015. godine prijavljeno je ukupno 1300 dijagnosticiranih HIV infekcija, a u istom razdoblju je 220 oboljelih umrlo. Nešto više od četiri petine svih zabilježenih slučajeva HIV/AIDS-a su muškarci, s udjelom od 87%.

Posljednjih godina se godišnje u Hrvatskoj prosječno zabilježi oko 80 slučajeva HIV infekcije, što čini stopu od 19 na milijun stanovnika i što Hrvatsku i dalje svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (59/1 milijun je opća stopa za zemlje EU/EEA u 2014.).

Od 92 HIV infekcije u 2015. godini zabilježene do 15. listopada, u 64 (70%) je vjerojatni put prijenosa bio homoseksualni odnos (u 2014:80 od 92), u 20 (22%) heteroseksualni odnos (u 2014:11 od 92), u dva slučaja (2%) je put prijenosa bio injektiranje droga, a u 6 nije naveden put prijenosa.

Posljednjih godina vidljiv je blagi trend porasta godišnjeg broja prijava slučajeva HIV infekcije, što se dijelom može objasniti djelovanjem centara za dobrovoljno, besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje (HIV savjetovališta) u osam gradova u Hrvatskoj, koje je utjecalo na veći obuhvat testiranjima na HIV i aktivnostima testiranja u zajednici.

Najčešći put prijenosa HIV infekcije u Hrvatskoj je spolnim odnosom bez zaštite. U ukupnom broju svih oboljelih od HIV/AIDS-a, udio spolnog puta prijenosa je gotovo 90%, od čega je gotovo 60% homoseksualni put prijenosa. HIV infekcija je koncentrirana u ključnim skupinama s većim rizikom od zaraze HIV-om. U Hrvatskoj su to muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola (MSM), s udjelom od 59.8% u svim slučajevima HIV/AIDS-a te u manjem udjelu (5.6%) osobe koje injektiraju droge. Posljednjih godina bilježi se porast udjela MSM skupine u kumulativnom broju zaraženih HIV-om (2012:55%; 2013:56%; 2014:59%) kao i porast udjela u novodijagnosticiranim HIV infekcijama (2013:82%; 2014:87%). Heteroseksualni i vertikalni (s majke na dijete) prijenos i prijenos injektiranjem droga tijekom posljednjeg desetljeća pokazuju stacionarno stanje, ili blagi pad.

Kasna dijagnoza je ključna prepreka za učinkovitije liječenje i prevenciju  

Prema podacima SZO-a, UNAIDS-a i ECDC-a oko 30-50% osoba koje su zaražene HIV-om ne znaju da su HIV pozitivne. U europskim zemljama gotovo pola HIV infekcija je dijagnosticirano kasno, što povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, smrti i prijenosa HIV infekcije na druge. Prema analizi modeliranja u Hrvatskoj od zaraze HIV-om do dijagnoze HIV infekcije prosječno prođe 3-4 godine. Ranije testiranje vrlo je važno za uspješnije liječenje te održavanje zdravlja, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te pomaže u sprečavanju prijenosa HIV infekcije na druge ljude.

Iako je stopa novooboljelih u Hrvatskoj relativno niska u usporedbi s podacima iz svijeta i europskih zemalja, manja od 20 na milijun stanovnika (gotovo tri puta manja od opće stope za zemlje EU/EEA), HIV/AIDS je bolest od javnozdravstvenog interesa, a poslovi prevencije i liječenja dio su Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a u kojem zajedničkim radom sudjeluju zdravstvene službe, mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva, kao i organizacije civilnog društva.

 Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a

U svijetu i u Hrvatskoj se već gotovo 30 godina obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca s ciljem podizanja svijesti javnosti i ukazivanja na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a, važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima, doprinos smanjenju stigme i diskriminacije te doprinos zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) za razdoblje 2011. do 2015. postavili su sljedeće ciljeve izražene sloganom: “Doseći nulu – Nula novih HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrti povezanih s AIDS-om.“ UNAIDS je postavio i cilj „90-90-90“ čijim se ostvarenjem želi postići da do 2020. godine 90% svih ljudi koji žive s HIV-om znaju svoj status, 90% onih kojima je dijagnosticirana HIV infekcija uzimaju antiretrovirusnu terapiju, te da 90% njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.

Također, Opća skupština UN-a je u rujnu 2015. godine usvojila globalne Ciljeve za održivi razvoj do 2030. godine, među kojima se u Cilju 3: osiguranje zdravog života i promicanje zdravlja za sve nalaze i prevencija HIV/AIDS-a i drugih spolno i krvlju prenosivih infekcija te očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Ove godine se u Hrvatskoj provodi zajednička kampanja „Voli i budi zdrav“ udruge HUHIV i „Znanje pobjeđuje“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH te uz podršku brojnih partnera. Cilj kampanje je informirati i educirati posebice mlade, ali i sve građane, o rizicima i načinima zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja te promovirati antidiskriminaciju. Kampanja prenosi tri poruke: Informirajte se. Budite odgovorni i brinite o zdravlju. Idite na preglede, testiranje i savjetovanje.

Više informacija o HIV/AIDS-u možete saznati na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr www.javno-zdravlje.hr , a dodatne informacije o aktivnostima obilježavanja  pogledajte ovdje : Svjetski dan AIDS-a 2015 i Europski tjedan testiranja na HIV i hepatitis.

 

Udruga LET smatra da se može i mora: