Choose language

EN

LET > Novosti > 1.12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

1.12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Udruga LET

Udruga za unapređenje kvalitete življenja

+385 (0)1 5803 726

let@udruga-let.hr

1.12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Svjetski dan AIDS-a se na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije već dvadesetdevetu godinu za redom svake godine obilježava 1. prosinca, kako diljem svijeta, tako i u Hrvatskoj. Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u , posebno se ističu i dostignuća postignuta u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo normalno očekivano trajanje života kao u zdravoj populaciji. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca (engl. red ribbon).

Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv HIV-a/AIDS-a (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu je 2016. godine s ovom infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze HIV-om, a jedan je milijun ljudi umrlo  od posljedica AIDS-a. Na globalnoj razini su preventivni programi u odnosu na 2000. godinu doprinijeli smanjenju broja novih infekcija HIV-om za oko 35 %, a poboljšanje dostupnosti antiretrovirusnih lijekova je smanjilo broj smrti od posljedica infekcije HIV-om i AIDS-a za oko 45 % u odnosu na 2005. godinu.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC/WHO) je 2016. godine u  31 zemlje Europske Unije (EU/EEA) zabilježeno ukupno oko 29 000 novih slučajeva infekcije HIV-om i AIDS-a, što čini opću stopu od 5,9 na 100 000 stanovnika. Kao i prethodnih godina, spolni odnos među muškarcima (MSM) je i dalje najčešći prijavljeni put prijenosa zaraze (40 %). Drugi je najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (32 %), dok put prijenosa injektiranjem droga čini 4 %. Infekcija HIV-om i AIDS u zemljama EU/EEA u 2016. godini pokazuju blagi trend smanjenja pojavnosti među MSM, dok je broj slučajeva heteroseksualnog puta prijenosa u posljednjem desetljeću silaznog trenda pojavnosti. Također, broj slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a je posljednjih dvadesetak godina silaznog trenda pojavnosti.

 

HIV/AIDS u Hrvatskoj

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno bilježi oko 95 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od 22 na milijun stanovnika svrstava Hrvatsku među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (59 na milijun stanovnika je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2016. g.) U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi porast novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola (64 % svih HIV/AIDS dijagnoza i više od 80 % godišnjih HIV/AIDS dijagnoza), a slično je i u zemljama EU/EEA (porast od 33 % u odnosu na 2004. godinu). Drugi po zastupljenosti je visokorizičan heteroseksualni put prijenosa (26 %), a razmjerno je malen udio osoba koje su se zarazile injektiranjem droga (5 %). Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do studenog 2017. godine evidentirana je ukupno 1 521 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega ih je 496 (33 %) oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od HIV/AIDS-a umrlo 262 osoba. Detaljnije o epidemiologiji HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj možete pročitati ovdje.

Rana dijagnoza je važna za uspješnije liječenje i očekivano trajanje života kao i za smanjenje širenja infekcije. Anonimno i besplatno testiranje i savjetovanje provodi se u centrima za dobrovoljno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno zdravstvo, te u zajednici u suradnji s organizacijama civilnog društva.

Cjelovit pristup prevenciji bolesti  i  promicanju zdravlja je važan za zaštitu i naprjeđenje zdravlja

Prema UNAIDS-u, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a „Pravo na zdravlje“ (engl. #myrighttohealth), a cilj kampanje je promocija važnost i doprinos ostvarivanju jednakih prava na zdravlje za sve ljude diljem svijeta.

„Pravo na zdravlje“ je pravo svakog čovjeka da uživa najviši ostvarivi standard tjelesnog, mentalnog i socijalnog zdravlja, što znači da svi, uključujući i ljude koje žive s infekcijom HIV-om, imaju pravo na prevenciju i liječenje svoje bolesti, pravo donošenja odluke vezane za svoje zdravlje i pravo na život pun poštovanja i dostojanstva, bez diskriminacije. Većina osoba zaraženih HIV-om su pripadnici marginaliziranih skupina u društvu (osobe koje prodaju seksualne usluge, muškarci koji prakticiraju spolni odnos s muškarcima, ljudi koji injektiraju droge, zatvorenici, migranti…), a to su ujedno i osobe kojima se najčešće krši pravo na zdravlje. Bez ostvarivanja univerzalnog prava na zdravlje ne može se postići odgovarajuća prevencija, liječenje i skrb, a tako niti zaustavljanje epidemije infekcije HIV-om.

 

Preuzeto sa https://www.hzjz.hr/