Choose language

EN

LET > Novosti > Eliminirajmo hepatitis !!!

Eliminirajmo hepatitis !!!

Udruga LET

Udruga za unapređenje kvalitete življenja

+385 (0)1 5803 726

let@udruga-let.hr

Eliminirajmo hepatitis !!!

Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o javnozdravstvenom značaju virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i C.

Svjetski dan hepatitisa se počeo obilježavati 2004. godine na razne datume. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je ovu inicijativu uvrstila među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti 2010. godine, i od tada se obilježava 28. srpnja, na dan rođenja Barucha S. Blumberga – američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Aktivnosti obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa su usmjerene pozitivnim promjenama u prevenciji i liječenju ovih bolesti, da bi se doprinijelo postizanju glavnog cilja prve Globalne zdravstvene strategije 2016.–2021. – eliminaciji virusnih hepatitisa u budućnosti. Aktivnosti uključuju poticanje pojedinaca, partnera i javnosti te izgradnju i jačanje političke volje za provedbu Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima koju je SZO usvojila na Općoj skupštini 2016. godine (engl. 69th World Health Assembly) i Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs) koji uključuju eliminaciju virusnih hepatitisa u sljedećih trinaest godina.

Diljem Hrvatske se provode mnogobrojne aktivnosti u organizaciji zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva. Slogan i poruka ovogodišnje kampanje SZO-a i Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) je „NEhep – Eliminirajmo hepatitis!“ (engl. NOhep-Eliminate hepatitis). Slogan predstavlja jednostavan i univerzalan poziv na akciju koji se može prilagoditi bilo kojoj lokalnoj sredini.
Aktivnosti koje doprinose eliminaciji hepatitisa su: povećanje svjesnosti, edukacije i informiranja, testiranja i pravodobnog dijagnosticiranja, liječenja, ciljane prevencije koja se odnosi na rutinsko cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, te prevencije rizičnog korištenja droga (programi smanjenja štete).

Svaka aktivnost koja doprinosi prevenciji ili liječenju virusnih hepatitisa, korak je bliže eliminaciji tih bolesti.

Eliminacija hepatitisa B u budućnosti je, između ostaloga, cilj i strateškog dokumenta SZO-a o cijepljenju European Vaccine Action Plan 2015-2020, koji se temelji na strateškom dokumentu Global Vaccine Action Plan 2011 – 2020. Iako je za ovog uzročnika čovjek jedini prirodni domaćin i postoji djelotvorno i dostupno cjepivo, za eliminaciju hepatitisa B su izazov kronične infekcije, jer dio zaraženih ostaje doživotnim izvorima infekcije za osobe s kojima su u kontaktu.

Izvještaj SZO-a o 28 zemalja koje su značajno pogođene hepatitisima pokazuje da aktivnosti usmjerene eliminaciji hepatitisa, usprkos brojnim izazovima, daju vidljive rezultate. Hepatitis B se može uspješno spriječiti cijepljenjem, dok je kronični hepatitis C danas izlječiv zahvaljujući lijekovima nove generacije, što daje nadu da se u budućnosti hepatitis može eliminarati. No, potrebna je veća svjesnost i razumijevanje rizika i mjera zaštite, te važnosti prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama.
Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od hepatitisa. Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine, te poboljšanjem epidemiološkog praćenja, procijepljenosti i dijagnosticiranja, zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, zdravstvene administracije, zajednice i organizacija civilnog društva, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije.

Potrebno je nastaviti s dosadašnjim mjerama i kontinuirano poboljšavati nacionalni odgovor prevencije i liječenja hepatitisa B i C.

 JESS3_WHO_WHD16_Final_English-v1

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj i svijetu

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije. Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“, tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično. Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C, koji se prenose zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama i često imaju blage, ili čak nikakve, simptome, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se u svim dijelovima svijeta, a učestalost uvelike varira od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih zemljopisnih područja. U svijetu od kroničnog hepatitisa B ili C boluje oko 325 milijuna ljudi (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Hepatitis godišnje uzrokuje smrt više od 1,3 milijuna svjetske populacije – što je jednako smrtnosti od HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa C boluje oko 40.000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25.000 ljudi. Hrvatska nije zemlja s velikom učestalošću hepatitisa B i C u općoj populaciji, no neke su skupine građana izložene većem riziku zaraze (osobe koje injektiraju droge, osobe koje često mijenjaju spolne partnere). Posljednjih se godina u Hrvatskoj bilježi dvjestotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C i stotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa B godišnje. U Hrvatskoj su 2017. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaprimio do danas, od hepatitisa B oboljele 22 osobe, a od hepatitisa C 60 osoba.

Zahvaljujući cijepljenju, broj djece oboljele od kroničnog hepatitisa B značajno se smanjio (sa 4.7 % prije uvođenja cijepljenja na 1,3 % 2015. godine), prevenirajući svake godine oko 4,5 milijuna novih zaraza hepatitisom B kod djece. Međutim, nove se infekcije i dalje pojavljuju, uglavnom virusom hepatitisa C. Oko 1,8 milijuna ljudi svake godine oboli od hepatitisa C, najčešće kao posljedica injektiranja droga ili zaraze u zdravstvenim ustanovama u nekim zemljama.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad. Cijepni obuhvati protiv hepatitisa B u dojenačkoj dobi zadnjih godina kreću se između 93 % i 96 %, a obuhvati kod dvanaestgodišnjaka od 96 % do 98 %. Otkad je cijepljenje uvedeno u program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj (2009. g.), učestalost hepatitisa B se smanjila za 79 %, a najveći dobno-specifični pad učestalosti je zabilježen kod djece i adolescenata, a zatim u mladih odraslih osoba. Nažalost, u proteklih pet godina bilježimo blagi kontinuirani pad procijepljenosti (cijepnih obuhvata), koji je izraženiji u zadnje dvije godine.

Veliki broj ljudi s kroničnim hepatitisom B ili C ne zna da je zaražen (90 % oboljelih od hepatitisa B i 80 % oboljelih od hepatitisa C), a samo je manjem broju onih kojima je dijagnosticirana infekcija dostupno liječenje, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Ako se ne liječe, oboljeli su izloženi riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija i teškog narušavanja zdravlja te mogu nesvjesno prenijeti virus na druge osobe. Stoga je potrebno povećati broj testiranja osoba koje su izložene većem riziku za te infekcije i povećati broj oboljelih koji primaju terapiju, da bi se postigao globalni cilj do 2030. godine: 90 %-tno smanjenje novozaraženih u svijetu, 65 %-tno smanjenje smrtnosti te 80 %-tno povećanje stope liječenja.