Choose language

EN

LET > Projekti

Projekti

Udruga LET

Udruga za unapređenje kvalitete življenja

+385 (0)1 5803 726

let@udruga-let.hr

  1. DESIrE
  2. Razvijanje i jačanje roditeljskih vještina bivših zatvorenika
  3. HA-REACT projekt
  4. KALEIDOSKOP
  5. Društvo za osobe s duševnim smetnjama
  6. Programi smanjenja štete – rad s intravenskim korisnicima droga
  7. Sprečavanje širenja HIV-a
  8. Program unapređenja kvalitete življenja djece i mladih koji u pod rizikom od socijalne isključenosti: Za_štiti !
  9. Mladi za mlade protiv ovisnosti II
  10. Šest usluga za lakše jednoroditeljstvo
  11. Žene i HIV
  12. Unaprijeđenje efikasnosti i obima mjera programa smanjenja štete
  13. Jačanje uloga organizacija civilnog društva u rješavanju problema jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj
  14. Savjetovalište za jačanje kapaciteta jednoroditeljskih obitelji
  15. Iskorak prema mladima grada Zagreba u prevenciji pušenja, alkoholizma i droga
  16. Pušenje, alkohol, droga – NE HVALA!
  17. Edukacijski centar za samohrane roditelje
  18. Promocija zdravih stilova življenja mladih Zagreba i Zagrebačke županije: život bez pušenja, alkohola i droga
  19. RiskNet
  20. Freja
  21. Tri P za razvoj zajednice

1. DESIrE

Projekt DESIrE doprinosi sprječavanju trgovanja ljudima (THB) u svrhu seksualnog iskorištavanja generiranjem boljeg razumijevanja utjecaja i politike o rasprostranjenosti THB. Projekt se temelji na pretpostavci da nisu svi oblici seksualnog rada bazirani na seksualnom iskorištavanju i obliku THB.

Više na www.project-desire.eu

Desire logo color horizontal

DESIrE je posebno usmjeren na 4 pristupa u 4 zemlje: Nizozemska, Hrvatska, Poljska i Švedska. Ukratko, Nizozemska je legalizirala seksualni rad. Švedski zakon usmjeren je na klijenta i na taj način kriminalizira potražnju za seksualnim uslugama. U Hrvatskoj su seksualne radnice kažnjavane. U Poljskoj je pristup negdje između.
DESIrE će poduprijeti provedbu ključnih pitanja koja su identificirana u EU:
• potrebu za razumijevanjem i smanjiti potražnju određivanjem svijesti potrošača i korisnika usluga THB i utjecaj koji pravne mjere imaju na njihovu potrošnju.
• Doprinos razvoju modela i smjernica koje se bave smanjenjem potražnje za seksualno iskorištavanje, kao prioritet od strane srednjoročnom izvješću o provedbi strategije EU.
• Potreba za usvajanje specifičnog pristupa spolu.
• 2016 Izvješće Komisije Europskom parlamentu, koji će procijeniti učinak postojećih nacionalnih zakona koji kriminaliziraju korištenje usluga koje su predmet eksploatacije THB.

2. Razvijanje i jačanje roditeljskih vještina bivših zatvorenika

Svrha i glavni cilj projekta je razvijanje i jačanje roditeljskih vještina bivših zatvorenika kako bi poboljšali obiteljsko funkcioniranje i lakše se nosili sa svakodnevnim poteškoćama.

Planiranim aktivnostima bivše zatvorenike ćemo informirati i ohrabriti u ulozi odgovornog roditeljstva. Ponuditi znanja i vještine za bolje upoznavanje razvoja djeteta, da nauče više o roditeljstvu, načinima nošenja sa stresnim situacijama te u konačnici kako ostvariti i održavati bolji odnos s djecom.

 

  1. Inicijalna faza: kontakt s zatvorima, kaznionicama, stvaranje baze korisnika, predstavljanje programa pisanjem obavijesti za medije. Izrada detaljnog plana komuniciranja s dionicima, obavještavanje

 

  1. Savjetovanje – obuhvaća psihosocijalnu pomoć i podršku. Zatvorenici i njihove obitelji moći će koristiti savjetovanje telefonom, mail-om, ili individualno. Savjetovanje je posebna metoda pružanja pomoći, odnosno osposobljavanja pojedinca da se samostalno suočava sa životnim problemima i koristi sve svoje potencijale. Savjetovatelji pomažu da roditelji otkriju vlastite roditeljske sposobnosti i tako smanje svoj osjećaj ovisnosti o drugima, potiču  ih da preuzmu maksimalnu odgovornost za svoje vlastito učenje i da vide sebe kao osobe koje mogu djelovati i mogu mijenjati kako svoje tako i ponašanje svoje djece. Pomažu im u donošenju odluka, rješavanju osobnih problema te u prilagodbi na promijenjene životne uvjete. Odvijalo bi se putem telefona i interneta.

 

  1. Grupa podrške – Radi se o grupi podrške čija je svrha razvijanje uspješnijeg suočavanja sa životnim stresovima boravka u zatvoru i što kada izađu van, jačanje odnosa sa partnerom i jačanje kompetencija za uspješno roditeljstvo. U grupi će roditelji na temelju vlastitih interesa i potreba biti dodatno motivirani za aktivno sudjelovanje, moći će podijeliti svoju zabrinutost, iskustva, savjete sa drugim roditeljima, a ujedno će dobiti i podršku od strane stručnjaka. U grupi će roditelji nadopuniti i usvojiti roditeljska znanja i biti osnaženi za kvalitetno djelovanje. Grupa će se odvijati jednom mjesečno.

 

  1. Radionice za roditelje: Roditelj- moje jake strane Kroz radionice bi roditeljima pokazali vještine i tehnike za jačanje roditeljskih kompetencija. Pomogli da nadopune svoja roditeljska znanja, da unaprijede svoje razumijevanje dječjeg rasta i razvoja, razviju odgojne vještine, samopoštovanje, kako uspostaviti pozitivan kontakt sa djetetom te kako se nositi sa izazovima roditeljstva i nošenja sa stresom na konstruktivan i nenasilan način. Održat ćemo 6 radionica.

 

  1. Pravno savjetovanje – obuhvaćalo bi savjetovanje o pravima iz obiteljsko pravne zaštite i prava iz sustava socijalne skrbi.. Odvijalo bi se putem telefona i interneta.

 

  1. Predavanje o potrebama i problemima obitelji bivših zatvorenika – cilj bi bio senzibiliziranje i informiranje javnosti o poteškoćama, problemima i potrebama obitelji zatvorenika. Održat ćemo dva predavanja, jedno u zatvoru, a drugo Zagrebu.

 

  1. Izrada letaka sa osnovnim informacijama o uslugama i aktivnostima koje pružamo te mjestima gdje mogu potražiti dodatnu pomoć.

 

  1. Web i facebook stranica – Promocija udruge i projekta kroz objavu poziva na web stranici www.udruga-let.hr i facebook stranici, objavu edukativnih tekstova i različitih informacija koje se odnose na obitelj bivših zatvorenika ili bi njima mogle biti zanimljive.

 

Očekivani rezultati na kraju projekta

        Bivši zatvorenici će:

  • imati ojačane roditeljske vještine i kompetencije
  • biti upoznati sa razvojnim fazama djeteta, kako reagirati te što je prihvatljivo u kojoj dobi
  • imati razvijene komunikacijske vještine
  • biti upoznati sa važnošću iskazivanja emocija
  • biti osnaženi za prepoznavanje i preveniranje nepoželjnog ponašanja kod djece
  •  imati razvijene strategije za konstruktivno i nenasilno suočavanje sa problemima
  • biti upoznati sa pravima iz obiteljsko pravne zaštite i gdje mogu potražiti pomoć

Javnost i stručnjaci će biti upoznati i senzibilizirani za potrebe i probleme bivših zatvorenika.

 

3. HA-REACT projekt

HA-REACT  (Zajednička akcija iz područja prevencije HIV-a i koinfekcija i smanjenja štete) je projekt sufinanciran iz sredstava Zdravstvenog programa Europske unije.

Projekt predstavlja zajedničku akciju 23 suradna partnera iz Finske, Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Poljske, Portugala, Slovenije i Španjolske.

Cilj projekta je unaprijediti kapacitete za odgovor na rizike za HIV infekciju i koinfekcije te pružiti programe smanjenja štete usmjerene na osobe koje injektiraju droge u EU.

Ukupno trajanje projekta je 36 mjeseci (od 01. listopada 2015. do 30. rujna 2018.).

Zajednička akcija iz područja prevencije HIV-a i koinfekcija i smanjenja štete usmjerena je na postojeće nedostatke u prevenciji HIV-a i drugih koinfekcija (posebice tuberkuloze i hepatitisa) u prioritetnim područjima EU.

Unatoč velikom napretku u liječenju i uspješnoj provedbi preventivnih intervencija utemeljenih na dokazima u mnogim državama članicama EU, ove infekcije još uvijek nisu suzbijene u nekim ciljnim skupinama i područjima.

Projekt HA-REACT izravno se nadovezuje na Komunikaciju Europske komisije [COM(2009)569] o Suzbijanju HIV/AIDS-a u Europskoj uniji i susjednim zemljama 2009-2013. i produljenom Europskom akcijskom planu za suzbijanje HIV/AIDS-a za razdoblje 2014-2016.

tumblr_static_tumblr_static_ers193tzmk0swsgwwcockkws8_640

Projekt je zamišljen kao praktična akcija i nije mu cilj pružiti samo teorijski pristup ili dati smjernice. U sklopu projekta HA-REACT provodit će se pragmatične akcije usmjerene na osobe koje injektiraju droge. Projektne aktivnosti organizirane su u pet stručnih područja: testiranje i povezanost sa skrbi, unaprjeđenje programa smanjenja štete, smanjenje štete i kontinuirana skrb u zatvorskom sustavu, integrirana skrb, održivost i dugoročno financiranje.

Republika Hrvatska u provedbi ove zajedničke akcije sudjeluje u sklopu radnog paketa 5 „Unaprjeđenje programa smanjenja štete“.

U Hrvatskoj ga zajednički provode HZJZ i udruga LET.

4. KALEIDOSKOP

 

color_version_kaleidoskop(2)

 

KALEIDOSKOP – unaprjeđenje prava djece u različitim obiteljima za tolerantnije i raznovrsnije društvo Projekt financira: Europska unija u okviru programa IPA, komponenta Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija za 2012. godinu. Projekt je ugovoren u sklopu EU programa dodjele bespovratnih sredstava IPA 2012 Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava. Provedbena tijela su Ured za udruge i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje.

 

Vrijednost projekta: Ukupna vrijednost projekta je 157.430,00 eura, a Europska unija financira 149.558,50 eura, što iznosi 95% ukupne vrijednosti projekta.

 

Partneri na projektu: ADOPTA – Udruga za potporu posvajanju, LET – Udruga za unapređenje kvalitete življenja Suradnici na projektu: Zagreb Pride

 

Vrijeme provedbe: 4.11.2015. – 4.5.2017.

 

Mjesto provedbe: Republika Hrvatska

 

3c3b4178-72bf-43ef-bf34-a9b3db100568

 

Opći cilj projekta

Unaprijediti zaštitu ljudskih prava jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji i njihov pristup njihovim pravima.

Specifični ciljevi projekta

  1. Osigurati primjenu ljudskih prava jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji kroz zagovaračke akcije usmjerene jačanju međusektorske suradnje OCD-ova, javne uprave i relevantnih institucija.
  2. Povećati pristup zakonskim i socijalnim pravima jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji kroz obrazovanje, podršku i osnaživanje.
  3. Povećati svijest građana, jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji, javnih institucija i OCD-ova o pravima i potrebama jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji kroz jačanje kapaciteta i javne kampanje.

Aktivnosti projekta

  • Zagovaranje poboljšanje prava jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji kroz razvoj preporuka za njihovo primjenjivanje.
  • Izgradnja kapaciteta volontera, organizacija civilnog društva i javnih institucija usmjerenih na poboljšanje prava jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji putem programa obuke “Sve obitelji su jednake u svojoj različitosti”.
  • Edukacija i podrška jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji u zaštiti i ostvarivanju njihovih prava.
  • Podizanje svijesti o ljudskim pravima jednoroditeljskih, posvojiteljskih i istospolnih obitelji putem javnih kampanja.

Projekt sufinancira Ured za udruge.

5. Društvo za osobe s duševnim smetnjama

Duševni poremećaji, zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelog i njegove okoline te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja 2011.-2016.).

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da su mentalni i neurološki poremećaji u Hrvatskoj na 2. mjestu među vodećim skupinama bolesti, a među 10 vodećih pojedinačnih uzroka opterećenja bolestima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja (WHO, DALY). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, skupina mentalnih poremećaja prema broju hospitalizacija sudjeluje s oko 7% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija ove skupine, uz novotvorine, svrstava mentalne poremećaje u vodeće uzroke bolničkog pobola radnosposobnog stanovništva. Mentalni poremećaji su i vodeća skupina po korištenju dana bolničkog liječenja s udjelom od 20-25%. U 2013. godini registrirane su 40.422 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja od kojih se upravo 70,6% odnosi na radnoaktivno stanovništvo u dobi od 20-59 godina. Nadalje, u istoj godini mentalni poremećaji zauzimaju 23,2% među vodećim skupinama bolesti po bolno-oprskrbnim danima u Hrvatskoj. Duševni poremećaji nerijetko su uzrok invaliditeta. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom za 2014. godinu (HZJZ, 2015.) najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom su oštećenja lokomotornog sustava te duševni poremećaji. Duševni poremećaji zauzimaju 24,4% svih uzroka invaliditeta i predstavljaju prevalenciju od 29 osoba na 1.000 stanovnika.

Osobe s duševnim smetnjama često ovise o institucionalnim oblicima skrbi. Upravo i visok broj hospitalizacija upućuje na činjenicu da se osobe s duševnim smetnjama, često vraćaju u zdravstvene ustanove radi liječenja, što je rezultat nedostatka podrške u zajednici. Kako bi osobe s duševnim smetnjama bile uključene u društvo potrebna im je psihosocijalna podrška koja odgovara na potrebe korisnika za vrijeme njihovog života u društvenoj sredini. Nisu niti sve potrebe osoba s duševnim smetnjama jedinstvene, pa dok nekima treba potreba za liječenjem, drugima je potreban smještaj, trećima ostvarivanje socijalnih veza, četvrtima pravna pomoć, petima podrška pri zapošljavanju, itd. Neki imaju i višestruke potrebe. Povremena skrb za osobe s duševnim smetnjama na osnovi hospitalnog liječenja bez drugih oblika podrške dugoročno stvara i velike troškove za sustav skrbi koji se pokazuje neučinkovit, jer nakon izlaska iz bolnice i nastavka podrške u zajednici te se osobe vrlo brzo vraćaju starim navikama, a to je da prestanu uzimati terapiju, razviju simptome bolesti i ponovo završavaju u bolnci, što čini zatvoreni krug iz kojeg nema izlaska. Posljedica je razvoj kroniciteta duševne bolesti, smanjenje ili potpuni gubitak radne sposobnosti, gubitak socijalnih veza, loše obiteljske prilike, gubitak poslovne sposobnosti, a često i institucionalizacija u sustavu socijalne skrbi.

Osobe s duševnim smetnjama često su korisnici sustava socijalne skrbi. Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih za 2013. godinu, Godišnjem statističkom izvješću o primjenjivim pravima, 5.864 novčanih naknada dano je za 5.444 osoba kojima su dijagnosticirane psihoze. Tome se može pridodati još 2.600 potpora za 2.443 korisnika sa organski uvjetovanim duševnim poremećajima, zatim 1.351 potpora za 1.225 osoba sa poremećajima osobnosti, 5.337 potpora za 5.049 korisnika sa intelektualnim teškoćama i 143 potpore za 134 korisnika sa poremećajima iz autističnog spektra.

U nedostatku infrastrukture za pružanje podrške osobama s duševnim smetnjama u zajednici, nedostatak organizacija civilnog društva koje se bave osobama s duševnim smetnjama, uzimajući u obzir i visok stupanj stigme osoba s duševnim smetnjama, što sve otežava njihovu resocijalizaciju, pripremili smo set aktivnosti koji je namijenjen povećanju njihove socijalne uključenosti, razvoju socijalnih vještina, podupiranju samostalnosti, osnaživanju za zapošljavanje i pomoći u rješavanju socijalnih i pravnih pitanja.

Opći cilj projekta jest povećati socijalnu uključenost osoba s duševnim smetnjama.

Specifični ciljevi projekta:

  1. Uspostava modela učinkovite psihosocijalne podrške za osobe s duševnim smetnjama;
  2. Povećanje sposobnosti osoba s duševnim smetnjama za samostalan život u zajednici;
  3. Pojačana zaštita prava osoba s duševnim smetnjama.

Dugoročne promjene koje će proisteći iz izvedbe projekta očitovat će se većom socijalnom uključenošću osoba s duševnim smetnjama što će za posljedice imati njihove pojačane vještine za samostalan život u zajednici, zapošljivost i održavanje kvalitete zdravlja i života. Uspostava modela učinkovite psihosocijalne podrške za osobe s duševnim smetnjama doprinijet će širenju mreže usluga u zajednici koje su za korisnike besplatne i odgovaraju na njihove socijalne potrebe. Ostvarenje projektnih ciljeva mjerit će se u skladu sa razrađenim planom unutarnje evaluacije po pojedinačnim aktivnostima i unutar vremenskih rokova.

 

Više na FB zajednici LET za osobe sa duševnim smetnjama.

 

Udruga LET surađuje na projektu „Pravni status i stvarni položaj osoba s duševnim smetnjama – interdisciplinarni pristup i europske perspektive“, kojeg do 2018.godine provodi Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet u Rijeci. Projekt financijski podupire Hrvatska zaklada za znanost. U projektu, voditelj programa zagovaranja udruge LET sudjeluje kao istraživač gdje će provoditi istraživanja sudske prakse županijskih sudova koja se odnosi na prisilni smještaj osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama, istraživanja položaja osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama, pisati znanstvene članke iz područja međunarodnog prava i skrbništva za osobe s duševnim smetnjama te organizirati međunarodnu konferenciju na Pravnom fakultetu u Rijeci. Očekuje se da će projekt snažno doprinijeti boljem razumijevanju pravnog i društvenog položaja osoba s duševnim smetnjama te odgovoriti na potrebe za usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva sa međunarodnim pravnim izvorima.

11181912_966429943435225_6224852383597556931_n

6. Programi smanjenja štete – rad s intravenskim korisnicima droga

Glavni cilj projekta u radu sa intravenskim korisnicima droge je smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica korištenja droga s naglaskom na promjeni ponašanja koje vodi sprečavanju širenja HIV-a, hepatitisa B i C kao i ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti. Projekt se temelji na metodama vanjskog (outreach) rada koji ima za cilj doći u kontakt s korisnicima programa gdje se oni nalaze te se zbog specifičnih uvjeta života u Zagrebu (kvartovsko funkcioniranje života).

Organizirane su dvije mobilne jedinice za izmjenu pribora, tzv. mobilni needle exchange. Dostavna vozila udruge LET se zaustavljaju na ukupno 11 lokacija u gradu, 361 dan u godini, uz mogućnost da korisnici nazovu ili pošalju poruku na mobitel: 091 7244 744 ili 091 95555549 (dežurni telefoni) te dogovore mjesto i vrijeme za dostavu pribora (program: ZAGREB- ZOVI).

U svoj rad uključujemo i osobe rizičnih ponašanja (tzv. gatekeeper – osobe koje: imaju pristup, utjecaj ili se nalaze u interakciji sa ranjivim skupinama. To su korisnici droga, bivši ovisnici, osoblje ljekarni u koje ovisnici dolaze kupovati ovisnički pribor). Broj gatekeeper-a koji rade s nama se mijenja te ih trenutno imamo sedam. Prosječna starost gatekeepera je 33 godina. Petorica od njih su na substitucijskoj terapiji (tzv. održavanju metadonom). Vanjski radnici udruge LET su u redovitom kontaktu s gatekeeper-ima.

Veliki problem kod intravenskih korisnika droga je i navika bacanja nečistog, nesterilnog pribora u područja dostupna građanima, posebno djeci, čime se ona dovode u opasnost od zaraze od kroničnih, zaraznih   bolesti poput hepatitisa B i C te HIV/AIDS-a. Zbog toga naši radnici redovito ispituju korisnike o lokacijama odbačenog pribora te isti pokupimo i zbrinemo sukladno zakonu.

7. Sprečavanje širenja HIV-a

Glavni cilj projekta je sprečavanje širenja spolno prenosivih bolesti i zaštita reproduktivnog zdravlja seksualnih radnica na području grada Zagreba. Projekt se također temelji na metodama vanjskog (outreach) rada koji ima za cilj doći u kontakt sa korisnicama programa gdje se one nalaze. Dostavno vozilo se zaustavlja na 6 lokacija u gradu, 2 puta na tjedan u kasnim noćnim satima, uz mogućnost da korisnice nazovu ili pošalju poruku na mobitel te dogovore mjesto i vrijeme za dostavu preventivnog i edukativnog materijala.

8. Program unapređenja kvalitete življenja djece i mladih koji u pod rizikom od socijalne isključenosti: Za_štiti !

Svrha projekta je razvijanje mreže usluga za djecu i mlade iz socijalno depriviranih obitelji te njihovih roditelja što će dovesti do unapređenja njihovih životnih vještina i  kvalitete življenja kako bi mogli ostvariti svoj puni životni potencijal. Tri su cilja projekta: unapređenje dostupnosti psihosocijalnih usluga u zajednici namijenjenih djeci, mladima i roditeljima iz socijalno depriviniranih obitelji; stvaranje pozitivnog imidža o negativnim stereotipima poput siromaštva, beskućništva, jednoroditeljstva i udomiteljstva. Treći cilj je integracija dječje perspektive u izgradnju javnih politika namijenjenih djeci, mladima i obiteljima.

9. Mladi za mlade protiv ovisnosti II

Radi se o projektu kojemu je jedan od glavnih ciljeva  povećati informiranost adolescenata o opasnostima konzumiranja sredstava ovisnosti kao i upoznavanja s faktorima rizika koje mogu dovesti do konzumiranja istih. Cijeli projekt baziran je na vršnjačkoj edukaciji. Financiran je od strane Ministarstva socijalne politike i mladih u 2014. godini. Projekt se provodi u suradnji s XI i XV gimnazijama te Grafičkom školom u Zagrebu kontinuirano od 2012. godine.

10. Šest usluga za lakše jednoroditeljstvo

Glavni cilj je unaprijediti kvalitetu života jednoroditeljskih obitelji pružanjem različitih usluga kako bi se lakše suočili i i riješili poteškoće specifične za jednoroditeljstvo. Usluge koje ćemo pružati su: psihosocijalno savjetovanje koje će provoditi socijalne radnice, psiholog i pravnik, grupe podrške nazvane „Sigurno mjesto“ i ciklus radionica. Omogućit ćemo i nastavak rada web stranice www.samohrani.com koja je postala centralno mjesto za iskazivanje te odgovaranje na probleme jednoroditeljstva kao i povezivanja udruga koje se bave ovom problematikom.

11. Žene i HIV

Projekt je bio namijenjen osnaživanju žena kao i senzibilizaciji javnosti za problem ranjivosti žena na HIV/AIDS. Temeljio se na vrijednostima socijalnog uključivanja, promocije zdravih stilova življenja i zaštite ljudskih prava. Glavni cilj projekta je bilo poboljšanje kvalitete življenja žena i zaštite zdravlja te jačanje uloge medija i podizanje javne svijesti zajednice o problemima vezanim uz HIV/AIDS, kao i povezivanje i poticanje ženskih udruga na aktivnije uključivanje te ispitivanje dosadašnje prakse rada na ovom području.

12. Unaprijeđenje efikasnosti i obima mjera programa smanjenja štete

Projekt „Unaprijeđenje efikasnosti i obima mjera programa smanjenja štete“ nastavlja se na višegodišnji niz projekata koje je Udruga LET već osmislila i provela s ciljem unaprijeđenja kvalitete, efikasnosti i obima aktivnosti programa smanjenja štete u Hrvatskoj. Projekt se sastojaood provedbe slijedećih aktivnosti:

  • izdavanje 2. izdanja Priručnika o programima smanjenja štete (1. izdanje tiskano je 2004. godine)
  • organizaciju 2 tribine s ciljem popularizacije programa smanjenja štete i promocije pozitivnih učinaka istih programa na smanjenje širenje HIV-a, hepatitisa B i C te ostalih spolno i krvlju prenosivih zaraznih bolesti kako u populaciji intravenskih korisnika droga, tako i sekundarno u općoj populaciji.
  • unaprijeđenje kvalitete programa smanjenja štete kroz  izradu kompjutorskog programa koji udruge koje provode programe smanjenja štete mogu koristiti za evidenciju i praćanje broja korisnika, ali i financijskih sredstava uloženih u provedbu. Kompjutorski program se temelji na tzv. ERP sustavu (Enterprise Resource Planning). ERP sustavi pravilu prodiru u poslovanje na takav način da postaju nezamjenjiv alat u učinkovitom provođenju i nadzoru operativnih aktivnosti.
  • kontinuirano održavanje web stranice sa informacijama o programima smanjenja štete,
  • promoviranje programa smanjenja štete kroz suradnju sa fakultetima, studentskim i volonterskim organizacijama te medijima putem priopćenja za javnost,
  • osnivanje mreže udruga u Hrvatskoj koje provode programe smanjenja štete.

13. Jačanje uloga organizacija civilnog društva u rješavanju problema jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj

Projekt „Jačanje uloga organizacija civilnog društva u rješavanju problema jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj„ odgovara na brojne potrebe i probleme jednoroditeljskih obitelji koje su, prema istraživanjima, sve izražajnije u europskom i hrvatskom društvu. Kako raste broj tih obitelji, tako rastu i problemi i potrebe jednoroditeljskih obitelji –  problemi u obitelji, komuniciranju s bivšim bračnim drugom ili djecom, teško svladavanje radne i obiteljske uloge koje obično nose majke, stigmatizacija i socijalna izoliranost samohranih očeva. Ciljevi projekta su bili poboljšanje kvalitete življenja obitelji, poticanje i povezivanje poslovnog i neprofitnog sektora u rješavanju obiteljskih i radnih problema koji se javljaju u tim, većinom, obiteljima majki s djecom te jačanje uloge medija i podizanje javne svijesti o problemima jednoroditeljskih obitelji. Kroz projekt smo organiziranjem savjetodavnog rada, konzultativnih sastanaka s udrugama jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj, osnivanjem i mobiliziranjem neformalne mreže udruga jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj, radionica i javnih rasprava sa Hrvatskom udrugom poslodavaca i drugim poslovnim (domaćim i međunarodnim) subjektima, potaknuli jednoroditeljske obitelji na razvoj socijalnog poduzetništva – onog koji je usmjeren na udruživanje, dijeljenje dobiti i stvaranje novih vrijednosti. Osim direktnog rada s korisnicima projekta, projektom smo istražili percepcije poslodavaca o radnoj ulozi samohranih roditelja te iskustva samohranih roditelja u svladavanju radne i obiteljske uloge (njihove prijedloge smo dostavili nadležnim ministarstvima i vladinim Uredima). Udruga je provedbom projekta saznala i o međunarodnim iskustvima u rješavanju problema jednoroditeljskih obitelji. Projekt se provodio u cijeloj Hrvatskoj, a većina aktivnosti je bila na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije te gradova Pule, Šibenika, Krapine, Bjelovara i Vukovara.Ovaj projekt je kombinirao više pristupa u provedbi projekta budući svaki od njih ima specifičnu vrijednost (neposrednost, iskustvenost, mogućnost uopćavanja, ali i davanja detalja i specifičnih problema, kreiranje preporuka i zaključaka, kreiranje i mogućnost prijenosa stečenog znanja u novu sredinu) te se može prilagođavati potreba korisnika/ca, od kojih su najznačajniji.

14. Savjetovalište za jačanje kapaciteta jednoroditeljskih obitelji

Potaknuli smo pitanja prava jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj, s naglaskom na prava djece na ostvarivanje zakonskog uzdržavanja od roditelja s kojima dijete ne živi. Prema neslužbenim podacima tek 40% djece prima pomoć za uzdržavanje (alimentaciju), a time je narušen odnos roditelja međusobno kao i materijalna situacija djece. Također smo pokrenuli niz radionica i javnih rasprava namijenjenih pomoći jednoroditeljskim obiteljima.

15. Iskorak prema mladima grada Zagreba u prevenciji pušenja, alkoholizma i droga

Projekt se provodio na području Zagreba i Zagrebačke županije kontinuirano od 2006.do 2009.  godine. .Projektom smo prepoznali probleme korisnika (dvije skupine s velikim rizičnim faktorima – mladi od 15-29 godina koji se okupljaju u gradskim parkovima), s kojima se na jedinstven i neposredan način radi – putem vanjskog rada – dolaskom vanjskih radnika u područja gdje se mladi u poslijepodnevnim i noćnim satima okupljaju te informiranjem i educiranjem o kvalitetnijem provođenju slobodnog vremena kao zdravog i uspješnog stila života.

Preveli smo Europski priručnik za prevenciju alkohola, droga i pušenja koji je u suradnji sa Agencijom za odgoj i obrazovanje podijeljen stručnjacima koji rade sa mladima, većinom nastavnicima i socijalnim pedagozima (podijeljeno je 1500 primjeraka na taj način).

16. Pušenje, alkohol, droga – NE HVALA!

Cilj projekta bio je povećati znanja mladih  o svim sredstvima ovisnosti (cigarete, alkohol, droga) i poticati mlade na kvalitetno provođenje slobodnog vremena i usvajanje zdravih stilova življenja. Projekt je bio financiran od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Provodio se tijekom 2008. godine.

17. Edukacijski centar za samohrane roditelje

5446Projektom “Edukacijski centar za samohrane roditelje” želimo unaprijediti kvalitetu života samohranih roditelja i djece na području Grada Zagreba tako što ćemo unaprijediti znanja samohranih roditelja o pravnim, socijalnim i psihološkim aspektima samohranog roditeljstva, pružiti socijalnu podršku samohranim roditeljima, unaprijediti njihove socijalne vještine za kvalitetnu komunikaciju sa njihovom djecom. Dio projekta je i podprojekt “Prevencija ovisnosti kod djece samohranih roditelja” kojim želimo unaprijediti kvalitetu života samohranih roditelja i djece na području Grada Zagreba tako što ćemo unaprijediti znanja samohranih roditelja o prepoznavanju ovisnosti kod djece (pušenja, konzumiranja alkohola, droga), o mogućnostima prevencije ovisnosti u obitelji, pružiti socijalnu podršku samohranim roditeljima u borbi protiv ovisnosti, unaprijediti njihove socijalne vještine za kvalitetnu komunikaciju o problemima ovisnosti te im unaprijediti znanja o ostvarivanju relevantnih prava iz područja prevencije ovisnosti.

U Zagrebu, prema podacima Statističkog ljetopisa grada Zagreba 2003. godine, živi 32.920 (20,2%) obitelji koje čine majke s djecom te 5.951 obitelji (3,7%) koje čine očevi s djecom. Te brojke pokazuju da velik broj građana Zagreba živi kao samohrani roditelj, a problemi i prepreke s kojima se susreću su raznovrsni.

Projekt “Edukacijski centar za samohrane roditelje” se sastoji od organiziranja 10 dvosatnih treninga (radionica/predavanja), tribine i izdavanja prvog “Priručnika za samohrane roditelje i njihovu djecu”. Treninzi će biti organizirani mjesečno od svibnja do prosinca 2005. godine, a obuhvaćaju područja bitna za samohrane roditelje
• Osobni doživljaji samohranog roditeljstva
• Obiteljska dinamika i komunikacija
• Poremećaji u ponašanju djece/psihijatrijski poremećaji
• Ovisnost o alkoholu i roditeljsko ponašanje
• Društveni aspekti: uloga religije/mir/nenasilno rješavanje sukoba
• Ovisnosti-roditeljsko ponašanje-droge
• Ekonomske posljedice samohranosti
• Kako predstaviti svoje potrebe i realizirati svoje ideje u građanskom društvu?
• Obiteljsko-pravna zaštita i savjetovanje– uloga javnih tijela
• Potrebe samohranih roditelja: sažetak projekta, predstavljanje rezultata

Jedan od rezultata programa je i izrada “Priručnika za samohrane roditelje i njihovu djecu” na temelju rada, teorijskih znanja i osobnih iskustava članova. Priručnik će biti namijenjen samohranim roditeljima, ali i stručnjacima u javnim i neprofitnim organizacijama te odgojno-obrazovnim institucijama. Šira javnost će biti upoznata s projektom i Priručnikom putem tribine na kojoj će biti prezentiran projekt i istaknuta važnost rada sa samohranim roditeljima zbog specifičnosti njihove situacije te zbog prevencije neprihvatljivog ponašanja i poteškoća kod njihove djece

18. Promocija zdravih stilova življenja mladih Zagreba i Zagrebačke županije: život bez pušenja, alkohola i droga

Dugoročni ciljevi projekta obuhvaćalii su unapređenje kvalitete života mladih te osnaživanje u borbi protiv ovisnosti, s posebnim naglaskom na mlade Rome. Provodio se u 2006. godine, a bio je financiran od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

19. RiskNet

RiskNet, regionalni program s ciljem prevencije širenja HIV-a i spolno prenosivih bolesti i unapređenjem zdravlja koji provodimo u suradnji s Population Services International Romania, neprofitna organizacija sa slijedećim ciljevima: 1. Uključivanje vršnjačkih (peer) edukatora u proces edukacije o HIV/AIDS-u i spolno prenosivim bolestima 1. Upućivanje osoba na testiranje na HIV, hepatitis B i C te savjetodavne usluge zavoda za javno zdravstvo 2. Izrada i podjela edukativnih materijala 3. Podjela kondoma 4. Suradnja sa udrugama istočne i jugoistočne Europe koje rade sa osobama koje su sklone rizičnom ponašanju

Gdje se u Hrvatskoj može savjetovati i testirati na HIV?

U centrima za HIV savjetovanje i testiranje (savjetovalištima za HIV) možete se anonimno i besplatno testirati na HIV i dobiti individualan savjet stručnjaka kako se zaštititi od HIV infekcije i drugih spolno prenosivih infekcija, te u slučaju potrebe pomoć pri upućivanju na službe liječenja i podrške.

POPIS CENTARA ZA HIV SAVJETOVANJE I TESTIRANJE U HRVATSKOJDUBROVNIK
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Odjel za epidemiologiju
Dr. Ante Šercera 4a
Telefon: 020/341 000 i 020/341 001
Radno vrijeme: Pon/Sri 16.00– 18.00 (tel. 020/341 085)
Moguće je testirati se na: HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis OSIJEK
Zavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županije
Franje Krežme 1
Tel.: 031/225-711 
Radno vrijeme: Uto/Čet 15.00– 18.00PULA
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23 
Tel.: 052/529-017 i 052/529-046
Radno vrijeme:Pon/Sri 15.00–17.00 i prva Sub u mjesecu 8.00– 12.00RIJEKA
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije 
Krešimirova 52a
Tel.:051/358-798
Radno vrijeme: Pon/Sri 13.00– 15.00Udruga Hepatos Rijeka, u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo PGZ 
Blaža Polića 2/III
tel. 051/311-190; 091/4008-111
Radno vrijeme: Čet 13.00-15.00SLAVONSKI BROD
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
V. Nazora 2A
Tel.: 035/447-228
Radno vrijeme: Pon/Sri 15.00– 17.00 i Sub 8.00– 12.00SPLIT
Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Vukovarska 46
Tel: 021/401-114; 021/ 401-154
Radno vrijeme: Pon-Pet 8.00– 16.00

Udruga HELP, u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo SDŽMihovilova širina 1
Tel: 021/346-664
Radno vrijeme: Pon/Čet 15.00– 17.00

ZADAR
Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije
Kolovare 2
Tel.: 023/300-841
Radno vrijeme: Pon-Pet 9.00– 11.00

Ulica Don Ive Prodana 12 (prostor Crvenog križa) 
Tel.: 023/318-152
Radno vrijeme: Pon/Sri 16.00– 18.00

ZAGREB
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7 
Telefon: 01/48 63 345 
Radno vrijeme: Uto 11.00– 15.00 i Čet 15.00– 18.00
Moguće je testirati se na: HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis 

LGBT Centar Zagreb (udruga Iskorak), u suradnji s Hrvatskom zavodom za javno zdravstvo
Petrinjska 27
Radno vrijeme: Sri/Pet 16.30– 18.30

Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
Referentni centar za AIDS
Mirogojska 8, Paviljon br. 6 
Tel.: 01/4678-243
Radno vrijeme: Pon do Pet 15.30 – 18.30h

Zatvorska bolnica
Svetošimunska 107
Tel.: 01/2383 800
Moguće je testirati se na: HIV i hepatitis B i hepatitis C 

Check Point Zagreb (Udruga HUHIV), u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” 
Ulica kneza Domagoja 10
Tel.: 0800 448 767
Pon/Srijeda/Pet 16.00 – 19.30
Moguće je testirati se na: HIV i hepatitis C 

Kako doći do HZJZ savjetovalište u Zagrebu?

Savjetovalište se nalazi oko 1,5 km od centra grada, prema Sljemenu, blizu Gupčeve Zvijezde. Ako koristite javni prijevoz: od Trga Bana Jelačića tramvajem br. 14 (4 stanice), ili od Autobusnog kolodvora tramvajem br. 8 (8 stanica) u smjeru Mihaljevca, silazite na stanici „Gupčeva zvijezda“. Uputite se Mirogojskom cestom i skrenite u prvu ulicu desno – Rockfellerovu. Zgrada u kojoj je savjetovalište nalazi se u Rockefellerovoj ulici, 3 objekt s desne strane, nasuprot livade (vidi sliku ispod).

Autom slijedite iste upute. 


HZJZ savjetovalište na karti Grada Zagreba (crvena točka)


Zgrada savjetovališta u HZJZ-u, Rockefellerova 12, Zagreb

Više o centrima možete pročitati na ovim linkovima: 

http://zdravlje.hzjz.hr/clanak.php?id=12520

http://hzjz.hr/sluzbe/sluzba-za-promicanje-zdravlja/odjel-za-promicanje-odgovornog-spolnog-ponasanja-sa-savjetovalistem/

Preuzeto sa: http://www.zdravlje.hzjz.hr/clanak.php?id=13371 (29.08.2014.)

 

20. Freja

Freja je projekt koji je pokrenula Švedska Unija Stanara (Hyresgästföreningen), a čiji je glavni cilj korištenje mentorstva kao metode u povezivanju sudionika projekta te razvoj ženskog vodstva. Projekt se nastavio i u 2006. godini kada je udruga LET postala jedan od partnera u provedbi projekta. U sklopu projekta jača se međunarodna suradnja, a ove godine u sklopu projekta izradit će se i komparativni izvještaj o HIV/AIDS-u u zemljama partnerskih organizacija.

freja

Programi mentorstva su uspješni edukacijski modeli koji se već dugo koriste u Europi i SAD-u. Pokazali su se posebno uspješnima u posredovanju znanja o vodstvu i stvaranju mreža kontakata. Često se koriste u poslovnom sektoru, a u posljednje vrijeme sve je značajnija primjena u području socijalne skrbi i radu s ranjivim skupinama. Osoba koja dijeli svoje znanje i iskustvo naziva se mentorom, dok je u ulozi tzv. mentee-ja osoba koja uči od mentora. Mentorstvo je usmjereno odnosu između mentora i mentee-ja, odnosno osobe koja dobiva savjete i podršku. Kako bismo ovakav odnos mogli zvati mentorstvom, mora biti izgrađen na dobro organiziranoj strukturi. Iako se program mentorstva temelji na odnosu mentor-mentee, obično se sastoji i od drugih elemenata poput seminara. U posljednjih 20 godina, mentorstvo je jedan od najvažnijih alata koji se koriste u svrhu razvoja žena u području zapošljavanja. Metoda je fokusirana na pronalazak mentora sa značajnim iskustvom u vodstvu i širokom mrežom kontakata koji će svoja iskustva prenijeti u cilju razvoja novih ženskih vođa. U Švedskoj, kao i u mnogim drugim zeljama, nedostaje žena na vodećim mjestima te se mentorstvo koristi kao metoda u podupiranju žena na višim položajima za veće zanimanje za upravljačke pozicije i za proširivanje mreža kontakata na poslu. Program bi trebao stvoriti podršku za radnu ulogu te podržati proces osobnog razvoja osoba. Više o projektu na http://www.frejaprogram.org/

21. Tri P za razvoj zajednice

Projekt “Tri P za razvoj zajednice” – prevencija ovisnosti, prevencija širenja zaraznih bolesti, povezivanje zajednice se sastoji od edukacije roditelja o utjecaju ponašanja i stavova roditelja na razvoj ovisnosti kod djece i sprječavanja širenja zaraznih bolesti čišćenjem okoliša (školskih igrališta i parkova) od odbačenog pribora- igala i štrcaljki. Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske donio je Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2004. godinu gdje je jedan od ciljeva prevencija ovisnosti u predškolskom i školskom sustavu kako bi se zaštitila zdrava populacija. Osnovne značajke osoba liječenih od opojnih droga u 2003. godini u Republici Hrvatskoj, prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema preboljelim bolestima ili pozitivitetu, pokazuju da njih 72,3% ima Hepatitis C, 27,3% Hepatitis B i 0,7% HIV/AIDS.

Zabilježena je navika bacanja nečistog, nesterilnog pribora u područja dostupna djeci čime se ona dovode u opasnost od zaražavanja od kroničnih, zaraznih bolesti poput Hepatitisa B i C te HIV/AIDS-a.

O tom problemu redovito pišu i mediji:
“Gotovo svako jutro odgojiteljice iz vrtića lociranih na manje prometnim i slabije osvijetljenim gradskim lokacijama u svojim dvorištima pronalaze ostavljene narkomanske šprice i igle, počesto zabodene u skrovita mjesta, zakopane u zemlju ili tek odbačene u okoliš u kojem se igraju predškolci”
(Izvor: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print1.asp?url=/20030804/index.asp).

Projekt uključuje stručnjake koji rade s djecom u predškolskim i osnovnoškolskim institucijama, roditelje djece koja pohađaju vrtiće i/ili osnovnu školu, stručnjake u socijalnim i zdravstvenim institucijama, predstavnike lokalnih vlasti i policije i druge aktivne građane.
Glavni cilj programa je unaprijediti kvalitetu života građana Zagreba i Zagrebačke županije, a specifični ciljevi su:
• Uključiti relevantne osobe iz lokalne zajednice u čišćenje javnih površina od ovisničkog pribora
• Povećati znanja građana Zagreba o utjecaju ponašanja roditelja na pojavu ovisnosti kod djece
• Povećati znanja roditelja o važnosti suradnje poslovnog sektora, tijela lokalne vlasti i udruga u prevenciji ovisnosti
• Povezati udruge, lokalne vlasti, javne institucije, roditelje, medije i socijalno odgovorne tvrtke u borbu protiv ovisnosti
• Osvijestiti širu javnost o načinima rješavanja problema odbačenog narkomanskog pribora, utjecaju ponašanja roditelja na pojavu ovisnosti
• Poticanje izvođenja sličnih projekata u cijeloj Hrvatskoj

Ako smatrate da i u Vašem vrtiću ili školi postoji problem odbačenog narkomanskog pribora, ispunite upitnik (pdf upitnik – 111KB)