Choose language

EN

LET > Novosti > Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja 2016.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja 2016.

Udruga LET

Udruga za unapređenje kvalitete življenja

+385 (0)1 5803 726

let@udruga-let.hr

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja 2016.

Svake godine, 26. lipnja Ujedinjeni narodi obilježavaju Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Hrvatski zavod za javno zdravstvo se svake godine uključuje u obilježavanje ovoga dana objavom prigodnih tekstova, organiziranjem prigodnih događanja i aktivnosti i dr. Ovogodišnji tekst posvećujemo komorbidnim poremećajima koji se iznimno često javljaju kod ovisnika o opijatima.

Ovisnost o opijatima i komorbidni poremećaji

Komorbiditet je istodobno pojavljivanje dva ili više poremećaja (bolesti) kod iste osobe.

Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj je 2013. godine zabilježeno 6315 osoba liječenih zbog zlouporabe ili ovisnosti o opijatima, što predstavlja 80 % svih osoba liječenih zbog uporabe droga. Iako je ovaj broj kontinuirano u porastu, primjećuje se da se udio prvi put liječenih zbog uporabe opijata smanjuje (sa 40 % 2000. godine na 4 % 2013. godine).

Ovisnost o opijatima bolest je koja dovodi do značajne patnje osobe i narušava njeno psihičko, tjelesno i socijalno funkcioniranje, a nerijetko se smatra najtežom ovisnošću uopće (naročito ona o heroinu). S obzirom da smo o prevenciji, epidemiologiji, etiologiji, kliničkoj slici, liječenju i rehabilitaciji već dosta pisali i govorili, u ovom ćemo se tekstu usmjeriti na komorbidne poremećaje.

Smatra se da oko 90 % ovisnika o opijatima ima dodatni psihijatrijski poremećaj. Najčešće se radi o depresivnom poremećaju, ovisnosti o alkoholu, disocijalnom poremećaju ličnosti i anksioznim poremećajima. Ovi poremećaji mogu biti u podlozi samog poremećaja, no mnogi će se razviti i kao posljedica ovisnosti: delirij, psihotični poremećaj, poremećaj raspoloženja, poremećaj spavanja, seksualna disfunkcija i dr. Oko 15 % ovisnika o opijatima pokuša se ubiti barem jednom u životu. Heteroagresivno i kriminalno ponašanje također je češće prisutno kod ovog tipa ovisnosti.

S obzirom na način primjene opijata (najčešće intravenski, često uz dijeljenje pribora s drugim ovisnicima) i češće upuštanje u rizične spolne odnose, poznato je da ovisnici o opijatima češće boluju od HIV-a (0.3 % u Hrvatskoj), hepatitisa B (4.6 % u Hrvatskoj) i hepatitisa C (31.8 % u Hrvatskoj) te drugih spolno prenosivih bolesti. Češće su i traume i nesretni slučajevi različitog tipa, infekcije kože i potkožnog tkiva, tuberkuloza i alergijske reakcije. U Hrvatskoj je 2012. godine registrirano 165 smrtnih slučajeva ovisnika o opijatima, od čega 24 % zbog predoziranja. Smatra se da je prosječno trajanje života opijatskog ovisnika i do 20 godina kraće od opće populacije.

Nečistoće koje se pojavljuju u heroinu koji se prodaje na ulicama mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave poput ireverzibilnog parkinsonizma (supstancija skraćenog imena MPTP).

Sam učinak opijata na tijelo uključuje depresiju centra za disanje, sužavanje zjenica (mioza), kontrakciju glatke muskulature, konstipaciju (zatvor), promjene u frekvenciji rada srca, tlaka i tjelesne temperature, mučninu i povraćanje te smanjenje boli.

Unatoč tome što je apstinencijski sindrom često vrlo neugodan, uz liječničku pomoć većina simptoma se može uspješno savladati pa odluku  o prestanku uzimanja droga ne bi trebalo odgađati.

Na kraju valja spomenuti i učinak uzimanja opijata na plodnost, trudnoću, plod i dojenje. Osobe koje koriste opijate su manje plodne, trudnoće češće završavaju pobačajem, preuranjenim porodom i drugim komplikacijama, a s obzirom da opijati krvlju dolaze do ploda, on može umrijeti i od predoziranja i od apstinencijske krize koja je u odraslih rijetko fatalna. Trudnicama koje uzimaju opijate preporučuje se da budu pod nadzorom liječnika, najčešće uz terapiju metadonom, a dijete koje po rođenju ima apstinencijske smetnje zbrinjava se u bolnici. Djeca majki koje su u trudnoći koristile opijate češće su manje duljine i mase, mogu zaostajati u rastu i razvoju, uz neke druge potencijalne malformacije. U nekim se slučajevima dojenje majki koje su na supstitucijskoj terapiji preporučuje, no za to treba svakoj dojilji individualno pristupiti. Dojenje uz uporabu opijata koja nije pod kontrolom liječnika se ne preporučuje.